Kretanje zarada predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih. Iako podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta nominalnih i realnih zarada, razlika između prosečne i medijalne zarade, kao i struktura raspodele dohotka, ukazuju na to da koristi od ekonomskog rasta nisu ravnomerno raspoređene i da značajan broj zaposlenih i dalje ne ostvaruje prihode koji omogućavaju dostojanstven životni standard.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto zarada obračunata za maj 2026. godine iznosila je 163.470 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 118.398 dinara. U periodu januar–maj 2026. godine bruto zarade povećane su za 11,1% nominalno, odnosno 8,0% realno u odnosu na isti period prethodne godine. Prosečna neto zarada u istom periodu porasla je za 11,3% nominalno i 8,2% realno. U poređenju sa majem 2025. godine, prosečna bruto zarada nominalno je veća za 9,8%, odnosno realno za 6,1%, dok je prosečna neto zarada povećana za 9,9% nominalno i 6,2% realno.
Međutim, prosečna zarada ne odražava u potpunosti materijalni položaj većine zaposlenih. Znatno realniji pokazatelj raspodele zarada predstavlja medijalna neto zarada, koja je u maju 2026. godine iznosila 93.277 dinara. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji ostvarila zaradu do tog iznosa, dok je druga polovina ostvarila veću zaradu. Činjenica da je medijalna zarada za više od 25.000 dinara niža od prosečne pokazuje da relativno mali broj zaposlenih sa visokim primanjima značajno utiče na vrednost prosečne zarade, dok većina zaposlenih raspolaže znatno nižim prihodima.
Analiza društvene strukture dodatno potvrđuje da rast prosečnih zarada nije ravnomerno raspoređen među građanima. Prema analizi Demostata, srednju klasu u Srbiji čini između 24% i 30% stanovništva, odnosno između 1,5 i 2 miliona ljudi zajedno sa članovima njihovih porodica. U ovu grupu ubrajaju se pre svega zaposleni sa natprosečnim primanjima, deo penzionera, poljoprivrednika, preduzetnika i pripadnika slobodnih profesija. Kao okvirni prag za pripadnost srednjoj klasi navodi se mesečna zarada veća od oko 150.000 dinara po zaposlenom. Posmatrano na nivou domaćinstva, prosečna tročlana porodica može se smatrati delom srednje klase ukoliko ostvaruje ukupne mesečne prihode veće od oko 2.000 evra.
Najveći deo stanovništva pripada radničkoj ili nižoj srednjoj klasi (oko 50%). Reč je o zaposlenima čiji se mesečni prihodi kreću približno između 60.000 i 120.000 dinara, odnosno između oko 70% medijalne i prosečne zarade. Za veliki broj ovih domaćinstava prihodi su dovoljni za podmirivanje osnovnih životnih potreba, ali ne omogućavaju značajniju štednju niti veću ekonomsku sigurnost. Posebno su ugroženi zaposleni sa niskim zaradama, nezaposleni, penzioneri sa niskim primanjima, samohrani roditelji i domaćinstva sa niskim intenzitetom rada. Rast troškova stanovanja, hrane, energenata i drugih osnovnih životnih potreba dodatno umanjuje njihovu kupovnu moć i povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.
Procene ukazuju da najbogatiji sloj stanovništva čini svega jedan do dva procenta građana. Njihov ekonomski položaj ne određuju samo visoki tekući prihodi, već pre svega vrednost imovine i kapitala kojim raspolažu. Najbogatijih jedan procenat stanovništva obuhvata oko 25.000 domaćinstava čija vrednost imovine može premašivati milion evra po članu domaćinstva, što ukazuje na izraženu koncentraciju bogatstva u Srbiji. Sa druge strane, značajan broj građana, oko 20%, nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Razlika između prosečne i medijalne zarade, kao i činjenica da srednju klasu čini svega 24–30% stanovništva, ukazuju na izraženu nejednakost u raspodeli dohotka. Rast prosečnih zarada, iako predstavlja pozitivan trend, sam po sebi nije dovoljan za ravnomerno unapređenje životnog standarda. Zbog toga očuvanje kupovne moći zarada, jačanje kolektivnog pregovaranja, povećanje minimalne zarade i smanjenje razlika u raspodeli dohotka ostaju ključni preduslovi za poboljšanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih i njihovih porodica.
