Siromaštvo i socijalna nejednakost i dalje predstavljaju jedan od najvećih društvenih i ekonomskih izazova u Srbiji. Iako podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2025. godinu ukazuju na neznatno poboljšanje pojedinih pokazatelja u odnosu na prethodnu godinu, gotovo svaki peti građanin i dalje je izložen riziku od siromaštva, dok je skoro svaki četvrti u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Stopa rizika od siromaštva u 2025. godini iznosila je 19,6%, a stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti 23,2%, što potvrđuje da je veliki deo stanovništva i dalje suočen sa ekonomskom nesigurnošću i otežanim pristupom osnovnim životnim resursima.
Stopa rizika od siromaštva predstavlja udeo lica čiji je raspoloživi ekvivalentni prihod niži od praga rizika od siromaštva. U 2025. godini taj prag iznosio je 45.674 dinara prosečno mesečno za jednočlano domaćinstvo. Ovaj pokazatelj ne predstavlja procenu stvarnog broja siromašnih, već procenat stanovništva čiji su prihodi ispod utvrđenog praga. Prag rizika od siromaštva za domaćinstvo sa dve odrasle osobe i jednim detetom mlađim od 14 godina iznosio je 82.213 dinara, dok je za četvoročlano domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece mlađe od 14 godina iznosio 95.915 dinara.
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazuje procenat lica koja su izložena riziku od siromaštva, koja su izrazito materijalno i socijalno uskraćena ili žive u domaćinstvima veoma niskog intenziteta rada.
Posmatrano prema starosti, lica stara 65 i više godina bila su najviše izložena riziku od siromaštva – 25,8%, kao i lica starosti od 55 do 64 godine – 21,4%. Najnižu stopu rizika od siromaštva imala su lica starosti od 25 do 54 godine – 14,9%.
Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imala su lica u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece – 41,3%, a najnižu stopu rizika od siromaštva imala su domaćinstva koja čine tri ili više odraslih osoba – 10,8%.
Podaci za lica starosti 18 i više godina, prema statusu aktivnosti, pokazuju da je gotovo polovina nezaposlenih (49,9%) izložena riziku od siromaštva. Samozaposleni imaju gotovo tri puta veću stopu rizika od siromaštva od zaposlenih kod poslodavca (13,0% prema 4,8%), dok među penzionerima ova stopa iznosi 23,4%. Ovi podaci potvrđuju da položaj na tržištu rada ostaje jedan od ključnih faktora rizika od siromaštva.
Izražene su i regionalne razlike. Najniža stopa rizika od siromaštva zabeležena je u Beogradskom regionu i iznosi 8,4%. Slede region Vojvodine sa 21,0%, Region Šumadije i Zapadne Srbije sa 22,8%, dok je najviša stopa registrovana u regionu Južne i Istočne Srbije – 27,7%. Ovakve razlike ukazuju na neravnomeran regionalni razvoj i nejednake mogućnosti za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda.
Anketa o prihodima i uslovima života u 2025. godini sprovedena je na uzorku od 6.258 domaćinstava, od kojih je anketirano 5.506 domaćinstava, odnosno 13.677 lica starosti 16 i više godina.
Stopa subjektivnog siromaštva, odnosno mogućnost domaćinstava da „sastave kraj s krajem“, pokazuje kako građani procenjuju sopstvenu finansijsku situaciju. Čak 10,3% ispitanika navelo je da veoma teško sastavlja kraj s krajem, 20,9% da to čini teško, dok je više od polovine (54,4%) odgovorilo da uspeva sa izvesnim teškoćama. Samo 11,3% ispitanika izjasnilo se da prilično lako podmiruje svoje troškove, 2,6% da to čini lako, a svega 0,5% da veoma lako sastavlja kraj s krajem. Ovi podaci ukazuju da veliki broj domaćinstava, uprkos tome što se statistički možda ne nalazi ispod praga rizika od siromaštva, svakodnevno oseća ozbiljan finansijski pritisak.
Nizak nivo obrazovanja i dalje predstavlja jedan od značajnih faktora socijalne isključenosti i siromaštva. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, oko 1,3 miliona građana starijih od 15 godina, odnosno gotovo četvrtina stanovništva, ima završenu samo osnovnu školu ili niži nivo obrazovanja. Među njima je 1,01% bez ikakve školske spreme. U ovoj grupi veći je udeo žena nego muškaraca, a istovremeno je prisutan i najveći procenat informatički nepismenih lica. Ove osobe se češće suočavaju sa siromaštvom, starijom životnom dobi i otežanim pristupom tržištu rada.
Prema podacima poslednjeg popisa stanovništva, prosečno domaćinstvo u Srbiji ima 2,5 člana, dok ukupan broj domaćinstava iznosi oko 2,6 miliona. Registrovano je više od 770.000 samačkih domaćinstava, što znači da je svako treće domaćinstvo jednočlano. U odnosu na prethodni popis njihov broj povećan je za više od 200.000. Samačka domaćinstva dominantno su zastupljena u urbanim sredinama, gde ih ima više od 500.000, a njihov broj i dalje raste. Ovakve demografske promene dodatno povećavaju rizik od siromaštva, naročito među starijim licima koja žive sama. Podaci o prosečnoj starosti stanovništva pokazuju da Srbija, sa prosečnom starošću od 43 godine, spada među starije evropske države. Prosečna starost žena iznosi 45 godina, dok je kod muškaraca 42 godine. Starenje stanovništva, u kombinaciji sa rastom broja samačkih domaćinstava i izraženim regionalnim razlikama, predstavlja dodatni izazov za sistem socijalne zaštite, tržište rada i održivost penzijskog sistema.