- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

ZARADE GRAĐEVINACA: Tesaru plata 900 evra, a armiraču iznad 1.000
22.08.2018. Izvor: Dnevnik

Učešće građevinarstva i inudustrije građevinskog materijala u rastu srpskog BDP-a u prvih sedam meseci ove godine je 24 odsto, što je najveće učešće bilo koje industrije u porastu BDP-a. Ti podaci, po oceni predsednika Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije Saše Torlakovića, ukazuju na to da je građevinarstvo Srbije ponovo u zamahu, ali je još uvek daleko od onoga što je nekada bilo.

– Kada se govori o građevinarstvu danas, nemoguće je bilo šta reći a ne osvrnuti se na bar poslednje dve decenije – ocenio je Torlaković. – Propast građevinarstva krenula je početkom privatizacije i naglim raspadanjem građevinske operative. Samo u Beogradu je 1999. godine radilo 120.000 građevinskih radnika, a građevinska operativa Srbije gradila na svim kontinentima. Recimo, samo je PIM imao 120 aktivnih gradilišta širom sveta, sem u Latinskoj Americi. Mi danas nemamo tu građevinsku operativu koji smo imali. Ostala je na nivou "Energoprojekta", kada govorimo o svetskim dostignućima, a sve ostalo svelo se na srpsko tržište.

On ne spori da Srbija trenutno nema dovoljno građevinskih radnika, i tvrdi da je osnovni razlog za takvu situaciju činjenica da su oni jadno plaćeni, što utiče na odluku ljudi da odu "trbuhom za kruhom" u zemlje Zapadne Evrope. OPŠIRNIJE


Septembar mesec odluke za Petrohemiju, Azotaru i MSK
17.08.2018. Izvor: Dnevnik

Prošlogodišnje upozorenje šefa Kancelarije Svetske banke u Beogradu Stivena Ndegve da je Srbiji, da bi "kupila kartu za evopski brzi voz", potrebno da održi makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, unapredi efikasnost državne uprave i ubrza reforme javnih preduzeća, nadležni državni organi shvatili su ozbiljno i latili se posla. No, od sva tri preduslova za brže dostizanje evropskih standarda, čini se da je najteže ispuniti ubrzanje reformi javnih preduzeća jer, i kada se odluke o tome donesu, zainteresovanih investitora nema ili još uvek čekaju bolje vreme ili povoljniju cenu.

Naime, država je čvrsto odlučila da reši pitanje petrohemijskog kompleksa privatizacijom MSK-a u Kikindi, te pančevačih Petrohemije i Azotare. Međutim, ni na drugom javnom pozivu za privatizaciju MSK-a, koji, za razliku od druga dva preduzeća iz petrohemijskog kompleksa, posluje pozitivno, zaintresovanih kupaca nije bilo. Stečaj u Azotaru iz tehničkih razloga nije uveden, pa je odložen za naredni mesec. Pri tome, svih oko 900 radnika opredelilo se za socijalni program te će se "Azotara" naći u stečaju bez ijednog zaposlenog. Ministar energetike Aleksandar Antić najavio je da će se ta fabrika prodavati iz stečaja, odnosno da će država pokušati da nađe strateškog partnera. OPŠIRNIJE


Rast minimalca neminovan, procentima će lomiti koplja
15.08.2018. Izvor: Dnevnik

Uskoro bi trebalo da počnu razgovori o visini minimalne cene rada u Srbiji, odnosno minimalnoj zaradi koja bi trebalo da važi od početka naredne godine.
Da li će zaposleni u Srbiji koji svakog meseca rade za minimalac – a procenjuje se da ih je oko 350.000 – imati veću platu i koliko, sada se ne zna, ali je sigurno da će se znati brzo. Naime, do 15. septembra bi o novoj ceni rada trebalo da se dogovore predstavnici sindikata i poslodavaca, a u suprotnom će odluku doneti Vlada Srbije.

Sada važeća minimalna satnica je 143 dinara, a da će se ove godine minimalac biti obračunavati na osnovu te satnice znalo se od prošle godine u ovo doba, kada je postignut dogovor da se s tadašnjih 130 dinara, satnica poveća 13 dinara, odnosno deset odsto. Tako sada najviši iznos minimalne zarade, u mesecima kada ima najviše radnih sati, dostiže 26.312 dinara, dok je u mesecima s najmanje radnih sati 22.880 dinara.

Kako kaže predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić, minimalna cena rada u Srbiji odavno je prestala da bude ekonomska kategorija i zapravo je socijalna kategorija, i naglašava da je povećanje minimalne zarade neminovnost. Po njegovim rečima, uskoro će, kao što je i predviđeno Zakonom o radu, početi pregovori između poslodavca, sindikati i predstavnika Vlade o utvrđivanju visine minimalne zarade, a predstavnici sindikata će se u pregovorima zalagati za to da minimalac bude viši.

Realno je da se sadašnja minimalna satnica sa 143 dinara poveća, a svaki iznos ispod 160 dinara bio bi poražavajući, kaže Milić. Kako dodaje, zato očekuje da minimalna satnica neće biti ispod 160 dinara, a nada se većoj cifri. On ukazuje na to da je prošle godine minimalna zarada povećana deset odsto, što je bio dobar procenat povećanja, ali je, nominalno, povećanje bilo zapravo veoma malo. OPŠIRNIJE


ARHIVA VESTI

2017. V3.0