- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

U Katastru se situacija ne smiruje: Štrajk ili preneti ulični protesti
28. 2. 2018. Izvor: Dnevnik

Većina organizacionih jedinica Republičkog geodetskog zavoda prestala je da radi pa je nemoguć upis nekretnina u Katastar. Kako prenosi TV "Prva", deo zaposlenih se okupio u zgradi RGZ-a u Ulici 27. marta Beogradu.
Prekid rada trajaće do ispunjenja dogovorenih zahteva. Kako navode prestavnici sindikata, dogovor od pre mesec dana se ne poštuje, a na zaposlene se vrši veliki pritisak.
Predstavnik beogradskog sinidkata RGZ-a Predrag Miljković kaže da se grubo krši sporazium od 21. januara koji je slkopljen s Vladom Republike Srbije. Menadžment firme spustio je odluke o prinadležnostima na načelnike organizacionih jedinica, navodi Miljković. Kako dodaje, to je naročito izraženo u Vojvodini. OPŠIRNIJE


Veće plate kod privatnika zaustavljaju odliv mozgova
28. 2. 2018. Izvor: Dnevnik

Poslednji podaci pokazuju da se čak 654.000 srpskih državljana iselilo iz Srbije od 2000. godine, što je gotovo devet odsto ukupnog stanovništva naše države. Posebno brine podatak da je oko 76 odsto građana Srbije koji su napustili zemlju u najboljim godinama, između 24 i 27. Dakle, svaki 11. stanovnik Srbije otišao je u inostranstvo, a među iseljenicima je gotovo podjednak broj muškaraca i žena.
Nedavno objavljeni podaci o minimalnim platama u evropskim zemljama pokazuju zašto naši građani odlaze u inostranstvo. Kadrovi koji su traženi u zapadnoevropskim državama, pa i istočnoevropskim, znatno su plaćeniji nego u Srbiji pa se tako kao logičan nameće zaključak da se bez povećanja srpskih plata teško može ozbiljnije razgovarati o ostajanju srpske radne snage u državi. OPŠIRNIJE


Radnici stradali zbog pada s visine i strujnih udara
27. 2. 2018. Izvor: Dnevnik

U Srbiji su se protekle godine dogodile 53 povrede na radu sa smrtnim ishodom, najviše u poslednjih deset godina, kažu u Inspektoratu za rad.

Po analizi tog inspektorata, najčešći uzroci su bili pad s visine, strujni udar ili pad nekog predmeta. Najviše radnika koji su nastradali na poslu bilo je angažovano u oblasti industrije, potom u građevinarstvu, sektoru usluga, poljoprivredi, šumarstvu, trgovini, oblastima saobraćaja i skladištenja.
Oko 30 odsto njih radilo je na crno, pretežno u građevinarstvu. Kada je reč o vrsti ugovora, najviše radnika kojima su se desile povrede sa smrtnim ishodom imalo je ugovor o radu na neodređeno vreme (27), zatim su radili na crno (17), nešto manje imalo je ugovor na određeno vreme (osam), dok je ugovor o delu imao svega jedan radnik. Oni koji su radili na crno uglavnom su bili angažovani na poslovima u oblasti industrije i građevinarstvu. OPŠIRNIJE


NOVI ZAKON Sporan dozvoljeni procenat radnika na lizing
25. 2. 2018. Izvor: Danas

Angažovanje radnika na lizing odnosno iznajmljivanje radne snage praksa je koju poznaju sve evropske zemlje. Broj radnika angažovanih preko privatnih agencija u većini evropskih država je ograničen na 10 do 15 odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih u nekoj firmi.
Resorno Ministarstvo za rad sačinilo je nacrt zakona o agencijsom zapošljavanju, uputilo ga na javnu raspravu ali nakon njenog završetka ovaj dokument ponovo im je vraćen jer je naišao na niz primedaba sindikata. Prvo što je predstavnicima radnika zasmetalo jeste da je od na radnoj grupi prvobitnih 10 procenata dozvoljenih radnika na lizing povećan na 30 procenata, a tokom javne rasprave rešenje je dodatno liberalizovano i poraslo na čak 50 odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih u nekoj firmi.
Sindikati dakako nisu zadovoljni brojem radnika koji privatni i javni sektor može da zaposli preko agencija u odnosu na broj zaposlenih i zato traži da se nacrt zakona vrati resornom Ministarstvu, a ono da ga uputi ponovo radnoj grupi kako bi se na njoj usaglasio tekst u skladu sa onim što se čulo tokom javne rasprave, a pre svega da se definiše dozvoljeni procenat radnika koji mogu biti angažovani preko privatnih agencija za zapošljavanje, kao i da osnovna zarada za njihov posao mora biti ista kao plata zaposlenog u privatnom ili javnom sektoru, sa dopupuštanjem da dodaci mogu da budu različiti. Jedna od nedoumica oko koje se sindikat sporio sa predlagačem jeste i termin "srodni poslovi" u uvodnom delu zakona, jer nije precizirano šta se pod tim podrazumeva. OPŠIRNIJE



Siromaštvo ne poznaje socijalnu pravdu
20. 2. 2018.

Današnji dan se u svetu obeležava kao dan posvećen borbi protiv siromaštva, nezaposlenosti i socijalne isključenosti, odnosno dan u kojem se promovišu principi solidarnosti, jednakosti, ravnopravnosti i pružanja jednakih šansi i socijalne pravde za sve. Generalna skupština UN 2007. godine proglasila 20. februar Međunarodnim danom socijalne pravde.
Stanje u Srbiji ukazuje kako je iz godine u godinu socijalne pravde sve manje. Životni standard je na niskom nivou, a siromaštvo je rasprostranjeno i značajno. Svedoci smo velikog broja siromašnih građana kojima je povređeno osnovno ljudsko pravo – pravo na rad i zaradu od koje može dostojanstveno da se živi.
U Srbiji danas, u apsolutnom siromaštvu živi oko pola miliona stanovnika, dok isto toliki broj živi na samoj granici siromaštva. Većina penzionera jedva sastavlja kraj s krajem, a ni oko 300.000 radnika koji rade i primaju minimalnu zaradu nisu u boljoj poziciji. Prema poslednjim objavljenim podacima, u 2017. godini, 7,2 odsto populacije u Srbiji bilo je ispod linije siromaštva, koja je iznosila 12.045 dinarta mesečno. Izrazito je visoka i stopa rizika od siromaštva (25,7 posto), dok je stopa rizika od siromaštva ili socijlane isključenosti iznosila 36,7% posto. Pored svega toga, Srbija se nalazi u grupi zemalja koje izdvajaju najmanje sredstava za socijalnu zaštitu po stanovniku u Evropi, čak 3,3 puna manje nego u zemljama EU.
Posebno zabrinjava povećanje siromaštva među zaposlenim osobama. Danas prosečnoj porodici u Srbiji nedostaje čak četvrtina potrebnih prihoda za pokriće redovnih mesečnih troškova. Potrebno je 1,4 prosečnih zarada kako bi se pokrila mesečna potrošačka korpa koja iznosi oko 70.000 dinara. Medijalna zarada nam ukazuje da 50% zaposlenih zarađuje manje od 40.000 dinara mesečno. Većina građana je prisiljena na odricanje i menjanje prehrambenih navika kako bi mogla nadoknaditi nedostajuća sredstva za puko preživljavanje. Istovremeno, rastu razlike između društvenih slojeva.
Podaci iz izveštaja o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva ukazuju na to da je dohodovna nejednakost u Srbiji vrlo visoka, gotovo 20 odsto najbogatijih stanovnika ima deset puta veći ekvivalentni dohodak od 20 odsto najsiromašnijih. Vrednost tog pokazatelja, znatno je veća u odnosu na prosečnu vrednost u zemljama EU, gde ona iznosi 5,1 odsto. To sigurno nije socijalna pravda.
Iluzorno je čak postavljati pitanja socijalne jednakosti i pravde ukoliko su ugrožena i malo ostvariva osnovna radna prava, kao što je to danas slučaj u Srbiji. Zahtevi za ostvarivanje minimuma radnih prava koja su bila u fokusu radničke borbe još u 19. veku, a koje simbolički vezujemo za "tri osmice" i za koliku-toliku jednakost, još uvek su aktuelni. Na delu je sve širi i sve dublji proces prekarizacije i fleksibilizacije rada, koji sa sobom nosi nesigurnost radnog mesta, zasnivanje rada van radnog odnosa, uglavnom na određeno vreme, nepredvidljivost, rad preko agencija za privremeno zapošljavanje, zloupotreba probnog rada, rad na crno, teški i nebezbedni uslovi rada, rad bez kontinuiteta i prethodne obuke za zdrav i bezbedan rad, povrede na radu, nedefinisano radno vreme, neplaćeni prekovremeni rad, noćni i rad u dane državnih praznika, strah od odlaska na bolovanje zbog umanjenja plate i mogućeg otkaza, strah od uključivanja u rad i aktivnosti sindikata, zabrana osnivanja sindikata i nemogućnost pregovora i zaključivanja kolektivnih ugovora, potpisivanje blanko izjava o otkazu ugovora o radu prilikom zanivanja radnog odnosa – obeležja su položaja velikog broja zaposlenih u Srbiji.
Uz jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u Europi (25,3%), mladi su ujedno i grupa koja je najugroženija prekarnim radom. Zbog velike nezaposlenost, niskih zarada, loših uslova rada i obrazovanja, mladi odlaze u inostranstvo "trbuhom za kruhom" i tamo zasnivaju porodice i ostaju da žive. Podaci Nacionalnog izveštaja o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva ukazuju da se nastavlja trend depopulacije u Srbiji. Za tri godine (Od 2014. do 2017.) broj stanovnika je smanjen za 110.000, što nije rezultat samo negativnog prirodnog priraštaja, već i migracije koja je uzela maha, posebno među mlađim stanovništvom. Skorašnja istraživanja pokazuju da su emigracione namere mladih kon nas dosta izražene, čak dve trećine ispitanika iz te kategorije želi da se iseli iz zemlje.
Imajući u vidu trenutne pokazatelje stanja na tržištu rada, kao i nepovoljne demografske trendove, za očekivati je da će smanjenje radno sposobnog stanovništva, uz nedostatak određenih profila zanimanja, postati ograničavajući faktor privrednog rasta i razvoja. 
U situaciji kada se ukidaju sredstva za mnoge usluge za decu, mlade, stare, kada se smanjuju prava iz socijalne i zdravstvene zaštite, kada u budžetskim sredstvima sve manje mesta ima za najsiromašnije, sve ukazuje na to da smo daleko od socijalne pravde i da živimo u društvu u kome su izrazito naglašene socijalne i ekonomske razlike. Svi mi, kao radnici i građani, moramo biti svesni da imamo odgovornost i moć da menjamo stvari i jasno postavimo svoje zahteve za pravednije društvo koje se temelji na vrednostima koje čine – solidarnost, socijalna pravda i sloboda.
Pozivamo sve članove našeg Sindikata da nam se pridruže u obeležavanju Svetskog dana socijalne pravde i promociji jednakih prava i mogućnosti za sve. Socijalna pravda i ljudsko dostojanstvo moraju imati prioritet pred interesima kapitala!


Održan sastanak u opštini Alibunar povodom osnivanja SES-a
19. 2. 2019.

U petak, 08. februara tekuće godine, predsednik SSSV, Goran Milić, zajedno sa predsednikom SSSS, Ljubisavom Orbovićem i potpredsednicom SSSV, Milenom Čipak, posetili su predsednika opštine Alibunar, kako bi pokrenuli inicitivu za formiranje Socijalno-ekonomskog saveta u ovoj opštini.
Tema sastanka sa predstavnicima opštinskih vlasti, Dušanom Dakićem, predsednikom opštine i Sanjom Žebeljan, načelnicom opštinske uprave, bila je osnivanje lokalnog Socijalno-ekonomskog saveta, kao i unapređenje socijalnog dijaloga na ovoj teritoriji. Razgovaralo se i o dosadašnjim iskustvima u ovoj oblasti  i konstatovano je da se u ovom periodu socijalni dijalog u ovoj opštini dosta dobro odvija ali da je neophodno da se podigne na viši nivo, odnosno da se potpiše Kolektivni ugovor kod poslodavca.
Predsednik Milić je istakao da je formiranje lokalnih socijalno-ekonomskih saveta od izuzetne važnosti, kako bi sindikati, poslodavci i predstavnici vlasti, predstavljali partnere u rešavanju zajedničkih problema sa kojima se susreću na lokalu. Unapređenje socijalnog dijaloga i njegovo usmerenje ka ostvarivanju zajedničkih ciljeva, prvenstveno većih plata, boljeg životnog standarda i socijalnog položaja zaposlenih kao i zaustavljanja odliva radne snage, treba da bude prioritet ne samo  sindikata, već i predstavnika vlasti i poslodavaca.
Predsednik opštine, gospodin Dakić, se složio sa da je osnivanje Socijalno-ekonomskog saveta neophodano i poručio da sa njegove strane postoji spremnost za potpisivanje kolektivnog ugovora, čiji će, jedan od potpisnika biti on, a drugi, predsednik sindikata, a na osnovu Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jednicama lokalne samouprave.
Predstavnici sindikata su pozdravili dobru volju lokalne vlasti za unapređenje socijalnog dijaloga i organizovanje ove sednice koja je bila veoma konstruktivna i koja je zavšena sa pozitivnim efektima za obe strane. Postignut je dogovor oko osnivanja lokalnog SES-a, a datum ponovnog dolaska u Alibunar povodom toga će se utvrditi što pre, istakao je Goran Milić, koji se lično založio da se ovaj sastak održi i dao veliku podršku razvoju socijalnog dijaloga u ovoj opštini.


U Severnobanatskom okrugu lane 180 radnika radilo na crno
18. 2. 2018. Izvor: Dnevnik.rs

U Savezu samostalnih sindikata za Kikindu i opštine Nova Crnja, Čoka i Novi Kneževac predstavljene su pojedinosti projekta "Sprečavanje rada na crno", uz učešće zvaničnika Gradske uprave, Inspekcije rada, Nacionalne službe za zapošljavanje, Fonda PIO, poslodaavca i predstavnika Opšteg udruženja preduzetnika Kikinda.
- Šaljemo sa ovog skupa snažnu poruku da se rad na crno više neće tolerisati. Što se našeg Sindikata tiče, nema meseca a da nam se neko ne obrati. Govorimo im da je Inspekcija rada prva i najvažnija karika. Sa njima veoma dobro sarađujemo – kaže predsednik Saveza samostalnih sindikata Ilija Drljić. - Ovaj problem iziskuje i ličnu hrabrost radnika. Neki od njih su dovoljno hrabri i istrajni da, u skladu sa zakonom i uz našu pomoć, reše problem. Postoji sistem koji može da im obezbedi da ne ostanu bez posla i da legalno rade. OPŠIRNIJE

 


U Srbiji ukinuta socijalna vekna hleba, "Sava" više ne mora da bude 46 dinara
6. 2. 2018. Izvor: N1

Vlada Srbije ukinula uredbu o tzv. socijalnom hlebu, prema kojoj cena popularne vekne "Sava" nije smela da prelazi 46 dinara. 

U Srbiji više ne postoji tzv. socijalna vekna hleba. Naime, Vlada nije produžila primenu uredbe po kojoj hleb 'sava' od brašna tip 500, težine 500 grama, košta maksimalno 46 dinara. Ta uredba je inače uvedena 2010. godine kao mera zaštite socijalnog standarda stanovništva. To se od početka nije dopadalo Evropskoj uniji, koje je imala primedbe, jer cenu, umesto tržišta, reguliše akt Vlade.

Ako je tako i bilo, od sada, barem formalno, više biti neće. Jer, Vlada Srbije nije produžila Uredbu koja propisuje maksimalnu cena od 46 dinara za beli hleb zvani "Sava". Osim što je držao skupoću vekne pod kontrolom, ovaj akt je pekare obavezivao da dnevno moraju da od ukupne proizvodnje hleba napeku 30 odsto"Save". OPŠIRNIJE


ARHIVA VESTI

2019. V3.0